Upotreba koprive u narodnoj medicini je široka.

Drugi nazivi za ovu biljku su: velika kopriva, obična kopriva, žara, pasja kupina.

Stanište: Iako vodi prorijeklo iz hladnih oblasti sjeverne Evrope i Azije, ovaj zeljasti grm je rasprostranjen u cijelom svijetu.

Koprivi odgovara zemljište bogato azotom i najčešće se može naći na površinama sa narušenom strukturom kao što su travnjaci, bašte i gradilišta gdje je došlo do uklanjanja originalnih biljnih vrsta, što je omogućilo koprivi da formira korijen. Ova biljka se, takođe, može naći na livadama i rjeđim šumama.

Opis: Kopriva je višegodišnja zeljasta biljka iz istoimene porodice.

Obično doseže visinu između 60 i 120 cm sa stabljikom koja je uspravna i čvrsta dok su srcoliki listovi nazubljeni i sužavaju se prema krajevima. Cvjetovi koprive su žuti ili roza, a cijela biljka je prekrivena sitnim, gustim dlačicama koje se uglavnom nalaze s donje strane listova i u dodiru s nečim oslobađaju hemikalije.

Dijelovi biljke koji se koriste: list, stabljika, korijen.

Upotreba koprive u terapeutske svrhe

Kopriva sadrži amine, flavonoide, lignane, minerale poput kalcijuma, kalijuma, gvožđa i silicijuma, te vitamine A, B2, C i K.

Biljka sadrži i organske kiseline, skopoletin (izolovan iz cvjetova), sterole, polisaharide, lektine i tanine.

Kopriva se stotinama godina upotrebljava kao prirodni lijek, a najpoznatija je po ublažavanju bola u mišićima i zglobovima uzrokovanog artritisom i gihtom.

Ova biljka se koristi kao diuretik i laksativ. Razni ekstrakti koprive su se pokazali kao djelotvorni za liječenje proliva, edema i urinarnih problema, kao i za bolesti prostate.

U nekim evropskim zemljama ova biljka je postala omiljena za liječenje ranih stadijuma benignog uvećanja prostate, oboljenja koje se često naziva benigna hiperplasija prostate, a djelotvrnost koprive kod ovog oboljenja su pokazala i klinička ispitivanja.

Za liječenje ove bolesti kopriva se često koristi u kombinaciji sa drugim biljkama kao što su testerasta palma, afrička šljiva i bundeva.

Smatra se da kopriva kosi daje sjaj, sprečava da se masti i oslobađa je peruti ukoliko se direktno stavi na nju.

Vjeruje se i da je djelotvorna za liječenje i sprečavanje ćelavosti, kao i za uklanjanje vaški.

Takođe, kopriva je djelotvorna kod smanjenja kihanja i svraba koji su posljedica alergijskog rinitisa. Njena upotreba kod ovog stanja je uspješna zahvaljujući sposobnosti biljke da u organizmu smanji proizvodnju histamina.

Kao ljekovita biljka, kopriva se koristi za liječenje respiratornih problema kao što su astma, bronhitis, upala sinusa i alergije.

Pored toga što je histaminski blokator, kopriva smanjuje upale, koristi se za liječenje alergijskog rinitisa ne stvarajući neželjena dejstva za razliku od popularnih lijekova protiv alegrije.

Ako se uzima oralno, može nepovoljno djelovati na čir, upalu crijeva i hemoroide.

Kopriva sadrži 3,4-divaniltetrahidrofuran, koji koriste bodibilderi kako bi povećali količinu slobodnog testosterona.

Ova biljka je mogući lijek protiv Alchajmerove bolesti i hiperkinetičkog poremećaja.

Kopriva je u nekim istraživanjima pokazala pozitivne rezultate u liječenju nekih vrsta karcinoma, uključujući i karcinom prostate.

S obzirom na visok sadržaj vitamina K, svježa kopriva se može koristiti kao topla obloga za zaustavljanje krvarenja rana, a koristi se i da bi zaustavila obilno menstrualno krvarenje, krvarenje nosa i druge oblike abnormalnog krvarenja.

Dok svježa kopriva pomaže u zaustavljanju krvarenja, sušena kopriva ima malo vitamina K i koristi se da razrijedi krv, što je čini korisnom biljkom protiv visokog krvnog pritiska.

Svako ko je je bio u bliskom kontaktu sa koprivom zna kako je njen ubod neprijatan. Listovi i stabljika biljke su prekriveni sitnim dlačicama koje se pri kontaktu lome i ispuštaju mješavinu hemijskih supstanci koje izazivaju upalni proces na koži.

Histamin, acetilholin i 5-hidroksitriptamin su glavne komponente pored male količine mravlje kiseline, supstance koja se ispušta pri ubodu mrava. Ove hemikalije uzrokuju bol, utrnulost i svrab koji mogu trajati od nekoliko minuta do 24 sata, u zavisnosti od osjetljivosti pojedinca.

Osip koji svrbi se tradicionalno liječi tako što se na njega ustvari nanese sok iz same koprive. Sok iz drugih biljaka kao što su ženska bokvica ili muška bokvica se, takođe, može koristiti.

Doziranje

Kopriva postaje potpuno djelotvorna nakon 30-ak dana korišćenja.

Doziranje i dijelovi koprive koji će se koristiti zavise od stanje koje se liječi.

Za pravilnu upotrebu, konsultujte se ljekarom ili farmaceutom, ili pročitajte uputstvo o lijeku ukoliko koristite suplemente.

Moguća neželjena dejstva i interakcije koprive

Potencijalno štetna dejstva koprive, ukoliko se koristi kao prirodni lijek, su brojna. Ova biljka može ometati djelovanje lijekova za razrjeđivanje krvi, kao što su varfarin, klopidogrel i aspirin.

Kopriva snižava krvni pritisak, što može pojačati dejstvo sljedećih lijekova: ACE inhibitora, beta blokatora, blokatora kalcijumskih kanala i mnogih drugih.

Za potpunu listu lijekova konsultujte se sa ljekarom.

Kopriva je ljekovita biljka koja se koristi kao diuretik, te može povećava rizik od dehidracije kada se uzima sa furosemidom i hidrohlorotiazidom.

Ova biljka povećava i rizik od hipoglikemije. Koprivu ne bi smjele upotrebljavati trudnice i dojilje. Dijabetičari bi, takođe, trebalo da je izbjegavaju.

O bilo kom suplementu da je riječ, pa i o koprivi, prije upotrebe se uvijek konsultujte sa ljekarom.