Jagorčevina
Drugi nazivi: jaglac, jaglika, sunašce.
Stanište: Jagorčevina je rasprostranjena u umjerenim oblastima Evrope i Azije. Otporna je na mraz, ali nije uobičajena u dijelovima svijeta koji se nalaze na sjevernoj geografskoj širini.
Jagorčevina raste kako u hladovini tako i na mjestima koja su potpuno osunčana sve dok je tlo dovoljno vlažno.
Opis biljke: Jagorčevina je niska višegodišnja biljka čija je lisna rozeta dužine 5-15 cm. Cvjetovi su grupisani na vrhu stabljike koja može da dostigne dužinu od 20 cm.
Jagorčevina se češće može naći na poljanama, a njeno sjeme se nalazi u prodaji kao hrana za ptice.
Cvjetovi jagorčevine su žuti i prijatnog mirisa, pokriveni narandžastim tačkicama. Jagorčevina među prvima procvjeta u proljeće.
Dijelovi biljke za upotrebu: cvijet, list, korijen.
Prednosti jagorčevine i njena upotreba u ljekovite svrhe
Vilijam Šekspir je bio toliko opijen ljepotom i dobrobitima jagorčevine da ju je učinio besmrtnom pominjući je nekoliko puta u svojim dramama.
Čuveni engleski botaničar Nikolas Kalpeper je u 17. vijeku tvrdio da svako ko koristi destilovanu vodu od jagorčevine ili mast od njenog cvijeta može da se proljepša.
Travari u današnje vrijeme još uvijek od jagorčevine prave losion za čišćenje kože. Smatra se da je on koristan za liječenje akni, bubuljica i drugih nepravilnosti na koži.
Smatra se da je jagorčevina jedinstvena kada govorimo o uklanjanju prljavštine s kože i otvaranju pora, što utiče na to da koža izleda svježije i glatkije.
Jagorčevina se vijekovima koristi za pripremanje čaja za smirenje. Listovi ove biljke imaju blago narkotičko dejstvo i koriste se kao biljni lijek protiv nesanice i hiperaktivnosti.
U Evropi se generacijama piće od jagorčevine, koje ima umirujuće dejstvo, primjenjuje kod problema sa nervima i anksioznošću. Vjeruje se da je cvijet jagorčevine blag sedativ i koristi se da smiri djecu i pomogne im da zaspe.
Korijen jagorčevine ima ekspektorantno dejstvo i može se koristiti za liječenje simptoma prehlade i gripa. Takođe, korijen jagorčevine utiče na razrjeđivanje sluzi, što doprinosi njenom lakšem izbacivanju iz organizma.
Jagorčevina se u narodnoj medicini koristi za smanjenje zgrušavanja krvi, a ponekad se koristi kao antireumatik.
Ova biljka se u Evropi mnogo koristi protiv magarećeg kašlja, a u novije vrijeme je veoma poznato njeno ekspektorantno djelovanje.
Aktuelna istraživanja se bave uticajem jagorčevine na astmu i alergije.
Antispazmodička svojstva jagorčevine je čine biljkom koja bi mogla biti korisna za liječenje epilepsije, drhtavice, pa čak Parkinsonove bolesti.
Iako rijetka u današnje vrijeme, maceracija od cvjetova jagorčevine se nekada u vidu tople kašne obloge nanosila na modrice i smatralo se da ubrzava proces iscjeljenja.
Jagorčevina se često koristi kao biljna alternativa za liječenje problema sa bubrezima i infekcija urinarnog trakta.
Doziranje i primjena
Kada se jagorčevina pripremi kao čaj ili infuzija, pacijent treba da pije 1 šolju 3 puta na dan, otprilike oko obroka.
Tinktura od jagorčevine u dozi 2-4 ml se isto može koristiti 3 puta dnevno. Ova biljka se u vidu masti ili kreme može nanositi po potrebi, ali obično ne više od 2-3 puta dnevno.
Moguća neželjena dejstva jagorčevine
Jagorčevinu ne bi trebalo da koriste trudnice i osobe koji upotrebljavaju lijekove protiv zgrušavanja krvi jer i biljka i lijekovi imaju ista svojstva, pa bi kumulativna vrijednost mogla da bude neprijatna.
Rijetki su slučajevi u kojima su ljudi alergični na prašnike ove biljke, ali ovo stanje nije ozbiljno i može se lako liječiti.
